1

Šutnja i govor

Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.
2 Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,
3 i tko priznaje, uklanja se poniženju.
4 Kao uškopljenik koji hoće razdjevičiti djevicu,
takav je onaj tko hoće pravdu provesti nasiljem.
5 Ima tko šuti, pa se smatra mudrim,
a drugoga mrze zbog brbljanja.
6 Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti;
drugi šuti jer čeka pravi čas.
7 Mudar čovjek šuti do zgodnog časa,
a luđak i brbljavac propuštaju zgodu.
8 Tko odviše govori, postaje odvratan,
a tko je odviše slobodan, postaje mrzak.
9

Paradoksi

Netko u nesreći nalazi sreću,
a gdjekoji dobitak postaje gubitak.
10 Ima dar koji ti ništa ne koristi
i dar koji se dvostruko isplaćuje.
11 Ima slave koja vodi poniženju,
a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.
12 Netko kupi mnogo za malo novaca,
a ipak plati sedmerostruko.
13 Mudrac stekne naklonost svojim riječima,
dok luđaci prosipaju laske uzalud.
14 Bezumnikov dar ništa ti ne koristi,
jer njegove oči traže sedmerostruk uzvrat;
15 on malo daje, a mnogo predbacuje,
i kazuje na sva usta kao razglasitelj;
danas daje u zajam, a sutra traži natrag:
mrzak je takav čovjek.
16 Luđak veli: »Nemam prijatelja
i ne primam zahvalnosti za svoja dobročinstva.
17 Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh.«
Koliko puta i koliki izruguju takvoga!
18

Neprikladne riječi

Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku:
tako opakima propast iznenada dolazi.
19 Čovjek neugodan – neumjesna je priča
razvučena na ustima neodgojenih.
20 Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda čovjeka,
jer je ne kazuje u pravo vrijeme.
21 Gdjekoga siromaštvo čuva od grijeha:
njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.
22 Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida
i upropasti se zbog luđakova mnijenja.
23 Netko zbog stida obeća štogod prijatelju
i učini ga bez potrebe neprijateljem.
24

Laž

Gnusna je ljaga na čovjeku laž
i uvijek je u ustima ljudi neukih.
25 Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže,
a oba će baštiniti propast.
26 Laganje je sramotan običaj,
i sramota lažljivčeva ostaje vječno s njim.
27

Mudračeva veličina i pogibelj

Mudar čovjek stječe ugled,
i umnik je mio velikašima.
28 Tko obrađuje zemlju, žanje obilnu žetvu,
i tko znade ugoditi velikašima, prašta mu se nepravda.
29 Darovi i pokloni zasljepljuju oči mudracima
i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.
30 Skrivena mudrost i neotkriveno blago,
kakva korist od toga obojega?
31 Bolji je čovjek koji krije ludost svoju
nego čovjek koji krije svoju mudrost.